Hetiti

Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji. Hetiti su se oko 1700. pr. Kr. doselili i Anatoliju (u današnoj Turskoj). Poznavali su dobivanje željeza, pa su mogli izrađivati oružje bolje od neprijateljskog. Oko 1400. pr. Kr. hetitski su gradovi - države udružili snage i stvorili moćno kraljevstvo. Hetiti su se prvi borili s brzih borbenih dvokolica s konjskom zapregom - počevši od oko 1800. pr. Kr. Naoružani strelicama i sulicama, zalijetali bi se kolima u neprijateljske redove i razbijali ih. Hetiti su osim toga i osvajali gradove borbenim strojevima, primjerice visokim, pokretnim bojnim kulama. Hetiti su imali dva velika neprijatelja : stare Egipćane i ratoborne stanovnike države Mitani u Mezopotamiji. Legendarnim osnivačem države Hetiti su smatrali Labarnu, pa je njegovo ime uzeto kao titula (Muršiliš) svih kasnijih vladara. Na vrhuncu moći Hetitska je držva bila u vrijeme vladara Muršiliša, koji je porazio Hurite u Siriji, i razorio njihov grad Alep, te prodro do Babilona koji je zauzeo i opljačkao oko 1595. pr. Kr. Nakon njegove smrti uslijedilo je dvjestogodišnje razdoblje nestabilnosti, a potom je počeo novi uspon države. U to vrijeme Hetiti pod svojom vlašću čvrsto drže Siriju, a pokušaj egipatskog faraona Ramzesa II. da otkloni hetitski utjecaj iz Sirije nije uspio.Hetiti su koristili klinasto pismo.